Religija u Bjelorusiji

Prije 1917., Bjelorusija je imala 2,466 vjerskih zajednica, uključujući 1,650 pravoslavnih, 127 rimokatoličke, 657 židovske, 32 protestantske, i nekoliko muslimanskih zajednica. Pod komunistima (koji su službeno bili ateisti), aktivnosti tih zajednica oštro su ograničene. Mnoge vjerske zajednice su progonjene, a njihovi čelnici prognani ili pogubljeni. Preostale zajednice katkada su poslužile vlasti, da se promiče domoljublje, npr. tijekom Drugog svjetskog rata.^[1]

Do kraja 12. stoljeća, Europa je općenito bila podijeljena u dva velika područja: zapadni dio s dominacijom katoličanstva i istočni s pravoslavnim i bizantskim utjecajima. Granica između njih je otprilike išla po rijeci Bug u Bjelorusiji pa se našla u jedinstvenoj poziciji u kojoj se ta dva utjecaja miješaju.

Prije 14. Stoljeća, Ruska pravoslavna Crkva bila je dominantna u Bjelorusiji. Za vrijeme dok je Bjelorusija bila pod Litvom i Poljskom, bio je jak utjecaj katoličanstva.

U 16. stoljeću šire se ideje protestantizma. Prva protestantska crkva u Bjelorusiji izrađena je u Brestu od strane Mikołaja "Crnog" Radziwilla.

Oko 80% stanovništva izjasnilo se kao vjernici Ruske pravoslavne crkve (Bjeloruski egzarhat), 10% su rimokatolici, a 2% protestanti. Od ovog broja svega 18% pravoslavnih vjernika redovno posjećuje crkve, dok je broj katoličkih vjernika koji posjećuju crkve nešto veći.

Do Drugog svjetskog rata, Bjelorusija je imala veliku židovsku zajednicu, ali danas je postotak Židova manji od 1%. Islam kao religiju ispovijedaju tatarska (15 000) i azerska manjina. U katolike se uglavnom ubrajaju pripadnici poljske i litavske manjine, a protestanti su pripadnici njemačke manjine. Jedan manji dio pripadnika ukrajinske manjine su grkokatolici. Katolici najviše žive na području grada Hrodnog. Katolička Crkva u Bjelorusije sastoji se od jedne nadbiskupije Minsk-Mogilev, koja se sastoji od nekoliko biskupija. Nadbiskup je Poljak Tadeusz Kondrusiewicz. Apostolski nuncij u Bjelorusiji od 2004. do 2011. bio je hrvatski biskup Martin Vidović.

Bogoslužje se u pravoslavnim crkvama služi na ruskom jeziku, a u katoličkim na poljskom. Bilo je nastojanja, da se služi i na bjeloruskom jeziku, ali nije naišlo na plodno tlo.

Prema članu 16 Ustava, Bjelorusija je sekularna država bez službene religije i svim građanima zajamčeno je pravo na slobodu vjeroispovjesti.

1. ↑ Jan Zaprudnik i Helen Fedor. "Religion." Belarus (Country Study). Federal Research Division, Library of Congress; Helen Fedor, ed. June 1995.